Ovo poglavlje predstavlja projekt OECD-a i EU-a s tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja Austrije, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Grčke i Rumunjske. Objašnjava ciljeve i rezultate projekta, koji uključuju tehničku analizu, preporuke i izgradnju kapaciteta. Poglavlje objašnjava što je namještanje ponuda i kako ono potkopava tržišno natjecanje u javnoj nabavi. Ističe važnost promicanja kako bi se ograničio rizik od namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma te kako bi se pomoglo u identificiranju i prijavljivanju znakova upozorenja. Konačno, poglavlje spominje glavne pravne instrumente OECD-a i EU-a u sprječavanju namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma te daje pregled zakona i provedbe protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u šest zemalja projekta.
Suzbijanje namještanja ponuda u javnoj nabavi u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Grčkoj i Rumunjskoj
Sažetak
U rujnu 2024. OECD je započeo dvogodišnji projekt s tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja Austrije, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Grčke i Rumunjske. Projekt financira Radna skupina za reforme i ulaganja (SG REFORM) Europske komisije (EU) putem Instrumenta za tehničku potporu (TSI).1 Cilj mu je pomoći šest tijela u sprječavanju i otkrivanju kartela u javnoj nabavi, poboljšanju usklađenosti sa zakonima o tržišnom natjecanju i poticanju konkurentnijih tržišta javne nabave. Projekt kombinira tehničku analizu, preporuke za politiku i praksu (putem priručnika za osposobljavanje i ovog izvješća) te izgradnju kapaciteta.
Javna nabava predstavlja temeljni instrument za pružanje javnih usluga i ostvarivanje ključnih ciljeva javne politike. U zemljama OECD-a i EU-a rashodi za javnu nabavu kao udio bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosili su 14,8 % u 2023., 13,9 % u 2019. i 15 % u 2021. (OECD, 2025[1]). Kao udio ukupnih državnih rashoda javna nabava predstavljala je 30 % u 2023., što je povećanje od 0,2 postotna boda od 2019. (29,8 %) i 0,8 postotnih bodova od 2021. (29,2 %). Udio šest zemalja u nabavi u 2023. bio je sljedeći (OECD, 2025[1]):
Austrija: 15,1 % BDP-a i 28,6 % ukupnih državnih rashoda
Bugarska: 11,2 % BDP-a i 29 % ukupnih državnih rashoda
Hrvatska: 15,5 % BDP-a i 33.1 % ukupnih državnih rashoda
Cipar: 7 % BDP-a (World Bank, 2022[2])
Grčka: 12,6 % BDP-a i 25,4 % ukupnih državnih rashoda
Rumunjska: 12,2 % BDP-a i 30,1 % ukupnih državnih rashoda
S obzirom na veličinu potrošnje na javnu nabavu, rizici povezani s namještanjem ponuda su znatni. Karteli za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma su tajni, što otežava procjenu njihovog punog utjecaja. Međutim, empirijska istraživanja pokazuju da tajno dogovaranje u nabavi može dovesti do prekomjernih troškova u prosjeku 20 % konačne ugovorne cijene (Smuda, 2012[3]). S obzirom na velike iznose uključene u javnu nabavu, te prekomjerne cijene mogu se pretvoriti u milijarde izgubljenog javnog novca godišnje. Ovaj financijski utjecaj dolazi uz makroekonomski kontekst trajne inflacije,2 u kojem su javni proračuni pod sve većim pritiskom.
Trendovi u provedbi također odražavaju opseg i trajnost problema. Prema podacima OECD-a (OECD, 2025[4]), 44 % svih odluka o kršenju kartelskih propisa u 2023. odnosilo se na namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, u odnosu na 39 % u 2022. (Figura 1.1). Ove brojke potvrđuju da namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma ostaje jedan od najraširenijih i najštetnijih oblika tajnog dogovaranja te da ga tijela za zaštitu tržišnog natjecanja diljem svijeta i dalje prate.
Bilješka: Podaci se temelje na 63 jurisdikcije u bazi podataka OECD CompStats koje su pružile podatke o odlukama o kartelima i odlukama o kršenju pravila o kartelima u vezi s namještanjem ponuda za razdoblje 2021. – 2023.
Izvor: baza OECD CompStats; (OECD, 2025[4]), Trendovi u tržišnom natjecanju, OECD, 2025., https://doi.org/10.1787/8c4bd00b-en.
Ovaj projekt razvijen je kao odgovor na te izazove. Cilj mu je ojačati promotivnu ulogu šest tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, opremiti javne dužnosnike praktičnim alatima i znanjem za rješavanje problema namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma te stvoriti tragove za istragu potencijalnih slučajeva namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. U tu svrhu usmjeren je na što lakšu integraciju usklađenosti s propisima o tržišnom natjecanju u procese nabave, identificirajući sinergije između ciljeva nabave i tržišnog natjecanja.
OECD je proveo opsežne intervjue s javnim institucijama u svakoj zemlji sudionici radi utvrđivanja činjenica (vidi Tablicu 2. Dodatka A). Cilj ovih intervjua bio je razumjeti suradnju između tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i relevantnih javnih tijela, uključujući institucije za nabavu, reviziju i provedbu kaznenog prava. Tamo gdje su postojali formalni okviri (poput sporazuma o suradnji između agencija), rasprave su se usredotočile na identificiranje mogućnosti za poboljšanje. Tamo gdje je suradnja bila ograničena ili je uopće nije bilo, intervjui su pomogli u identificiranju mogućnosti za angažman i mehanizama za omogućavanje ili formaliziranje suradnje.
OECD je također održao tri prilagođene radionice u svakoj od šest zemalja korisnica za ključne skupine dionika: naručitelje, pravosuđe i tijela izvan sustava za zaštitu tržišnog natjecanja te privatni sektor (vidi Tablicu 1. Dodatka A). Osim toga, održao je tri radionice za tijela izvan sustava za zaštitu tržišnog natjecanja (kao što su revizorske institucije, tužitelji i financijska policija) na Cipru, u Bugarskoj i Rumunjskoj. U Austriji, Hrvatskoj i Grčkoj, ovi dionici sudjelovali su u pravosudnim radionicama.
21 radionica omogućila je bogatu razmjenu nacionalnih i međunarodnih iskustava te prikupljanje raznolikog skupa praksi i perspektiva. Svaka je skupina dobila specijalizirano osposobljavanje osmišljeno za rješavanje njihove specifične uloge:
Radionice za službenike javne nabave i tijela izvan sustava za zaštitu tržišnog natjecanja usredotočile su se na oblik natječaja koji potiče konkurentnost, rizike i troškove namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, znakove upozorenja za tajno dogovaranje/namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma i kako prijaviti sumnjive slučajeve. Također su se bavile zahtjevima za odštetu žrtava namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma (u ovom slučaju, za naručitelje koji plaćaju prekomjernu cijenu kartela).
Radionice za upravne i građanske suce obuhvatile su teme prava tržišnog natjecanja, kao što su dokazni standardi potrebni u slučajevima namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma i uvjeti za odštetne zahtjeve.
Radionice za privatni sektor podigle su svijest o pravnim rizicima i ekonomskim štetama tajnog dogovaranja, obvezama usklađenosti u natječajima, djelovanju programa za oslobođenje od/smanjenje kazne, kanalima za prijavu nepravilnosti i osmišljavanju unutarnjih mehanizama usklađenosti.
Ovo izvješće nastoji konsolidirati glavne lekcije naučene tijekom projekta, utvrđivanja činjenica i radionica. Osim ako nije drugačije naznačeno, izvješće odražava pravnu, institucionalnu i provedbenu situaciju u šest zemalja projekta do kraja 2025. godine. Kao jedan od glavnih pisanih rezultata projekta, ovo izvješće predstavlja niz uspješnih inicijativa promicanja, uključujući smjernice o obliku natječaja, modele međuinstitucionalne suradnje i mehanizme za prijavljivanje sumnji (kao što su sustavi za prijavu nepravilnosti). Cilj ovih alata je podržati institucionalno pamćenje, usmjeravati buduće strategije i osigurati kontinuitet suradnje. Drugi važan rezultat je priručnik za osposobljavanje nabavljača.
Projekt je imao tri cilja: (1) podizanje svijesti među naručiteljima i drugim relevantnim javnim i privatnim subjektima o rizicima i štetama kartela za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, (2) jačanje aktivnosti promicanja i prisutnosti tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u promociji usklađenosti s pravom tržišnog natjecanja u javnoj nabavi i (3) institucionalizacija suradnje između tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, tijela za nabavu i drugih nadzornih tijela. Zajedno, ova tri cilja čine komplementarne stupove sveobuhvatne strategije za jačanje usklađenosti s pravom tržišnog natjecanja u javnoj nabavi i borbu protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma.
Promicanje i suradnja usko su povezani. Promicanje oprema relevantne dionike znanjem i vještinama za prepoznavanje znakova upozorenja, osmišljavanje natječaja koji su protržišni i razumijevanje pravnih posljedica tajnog dogovaranja. Suradnja zatim osigurava da se ta svijest usmjeri u djelovanje stvaranjem institucionalnih mehanizama za razmjenu informacija, izvještavanje i koordiniranu provedbu. Izvješće je strukturirano u skladu s tim:
Poglavlje 1. daje uvod u opseg i pozadinu projekta, navodi relevantne pravne instrumente OECD-a i daje pregled regulacije i provedbe namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u šest zemalja sudionica.
Poglavlje 2. bavi se drugim ciljem projekta – jačanjem metoda i sadržaja promicanja. U njemu se raspravlja o ciljnim publikama, alatima i mehanizmima promicanja te ključnim temama promicanja identificiranim tijekom projekta, poput identifikacije i izvještavanja o namještanju ponuda, oblika natječaja, zajedničkog nadmetanja, isključenja ponuditelja (zabrane), prijave nepravilnosti, oslobođenja od/smanjenja kazne, pristupa podacima o nabavi, naknade za štetu uzrokovanu kartelima i programa usklađenosti.
Poglavlje 3. bavi se trećim ciljem projekta – institucionalizacijom suradnje. U njemu se pregledavaju modeli formalne i neformalne suradnje te se predstavljaju pouke s radionica i uvidi sa sastanaka za utvrđivanje činjenica specifičnih za pojedinu zemlju.
Namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma odnosi se na tajne sporazume između stvarnih ili potencijalnih ponuditelja u postupku nabave koji, umjesto da samostalno pripremaju i podnose ponude, koordiniraju svoje ponašanje i/ili strategiju kako bi unaprijed odredili ishod natječaja. Podrivanjem tržišnog natjecanja, karteli koji namještaju ponude sprječavaju javne naručitelje da dobiju najbolju vrijednost za novac, jer se cijene umjetno napuhuju ili se kvaliteta smanjuje kako bi se maksimizirala dobit. Takve prakse predstavljaju tvrdokorne kartele (OECD, 2019[5]) i strogo su zabranjene prema zakonima o tržišnom natjecanju u svim zemljama članicama OECD-a.3 Kako je istaknuto u Preporuci OECD-a o borbi protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi,
tajno dogovaranje u javnim natječajima ili namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma među najgorim je kršenjima prava tržišnog natjecanja koja štete javnom naručitelju podizanjem cijena, smanjenjem kvalitete, uvođenjem ograničenja ili kvota proizvodnje ili dijeljenjem tržišta, čineći tako robu i usluge nedostupnima ili nepotrebno skupima za javne naručitelje, na štetu krajnjih korisnika javnih dobara i usluga te poreznih obveznika. [OECD/LEGAL/0396]
Istrage o namještanju ponuda (kao i svaka istraga kartela) su izazovne jer su sheme dogovaranja između poduzeća tajne i osmišljene kako bi se izbjegla kontrola. Ipak, tržišta javne nabave lakše je pratiti po pitanju naznaka potencijalnog tajnog dogovaranja (znakovi upozorenja) jer sustavi javne nabave generiraju strukturirane i sljedive podatke.
Borba protiv tajnog dogovaranja u javnoj nabavi prioritet je provedbe za agencije za zaštitu tržišnog natjecanja diljem svijeta. Šest tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ovog projekta nisu iznimka: sva su kažnjavala kartele za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u svojim jurisdikcijama (vidi Odjeljak 1.4). Međutim, kao i većina oblika drugog kartelskog ponašanja, sheme namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma djeluju u tajnosti i teško ih je otkriti, posebno zato što poduzeća pronalaze nove i razrađene načine za tajno dogovaranje. Stoga vlasti moraju pronaći načine da postanu svjesne mogućih kartela.
Promicanje prema svima koji mogu spriječiti ili ograničiti rizik od namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma i/ili prepoznati znakove upozorenja na namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma igra ključnu ulogu u provedbi anti-kartelskih zakona. Službenici javne nabave koji provode postupke nadmetanja najbolje su pozicionirani za otkrivanje namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma i stoga su bitni partneri tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja. Osim toga, relevantna su i tijela izvan sustava za zaštitu tržišnog natjecanja. Ta tijela uključuju revizore javnog sektora i tužitelje zadužene za ekonomske i financijske istrage, kao i financijsku i ekonomsku policiju koja provodi zakone protiv prijevare, korupcije ili financijskog kriminala. Takva tijela mogu naići na sumnjive obrasce ili pokazatelje tajnog dogovaranja. Ciljano promicanje može stvoriti znanje za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, dovesti do boljeg provođenja zakona i veće prevencije namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma te u konačnici omogućiti konkurentnije ishode natječaja.
Unatoč važnim naporima posljednjih godina (vidi odjeljak 1.4), Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Grčka i Rumunjska i dalje se suočavaju s izazovima u sprječavanju i otkrivanju namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Prvo, javni naručitelji i tijela izvan sustava za zaštitu tržišnog natjecanja možda nemaju dovoljno svijesti o zakonu o tržišnom natjecanju, posebno o ozbiljnosti, znakovima i pravnim posljedicama namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Kao rezultat toga, mogu previdjeti znakove upozorenja na tajno dogovaranje ili ne prijaviti zabrinutost na odgovarajući način. Drugo, često ne postoji dovoljna međuinstitucionalna suradnja među tijelima javnog sektora. Nesigurnost o tome koje se informacije mogu zakonito dijeliti i kada, nedostatak protokola o suradnji i nedostatak međusobnog razumijevanja o institucionalnim mandatima (što se može tražiti i očekivati od različitih tijela) mogu ometati učinkovitu koordinaciju i prijavljivanje sumnji na namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Treće, doseg promicanja tijela za zaštitu tržišnog natjecanja često ostaje ograničen, posebno izvan struktura središnje vlasti. Javni dužnosnici u naručiteljima (posebno na lokalnoj i regionalnoj razini) stoga često nisu svjesni rizika i znakova tajnog dogovaranja ili uloge koju mogu imati u podršci provedbi. Stoga je prijavljivanje kršenja zakona o tržišnom natjecanju i dalje nisko, ne nužno zato što nema kršenja, već zato što se potencijalni znakovi upozorenja ne prepoznaju ili ne prijavljuju.
Promicanje je ključno za uspješnu provedbu zakona o tržišnom natjecanju: što su javni dužnosnici svjesniji i bolje osposobljeni, veća je vjerojatnost da će otkriti tajno dogovaranje. Promicanje gradi institucionalnu svijest, potiče prijavljivanje od strane javnih dužnosnika i promovira kulturu usklađenosti među sudionicima na tržištu, potičući članove kartela da se jave. Promicanje i provedba su „dvije strane iste medalje“ i moraju se provoditi zajedno kako bi se učinkovito borilo protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma (OECD, 2019[6]).
Putem svog Odbora za tržišno natjecanje, OECD već dugo podržava vlade u osmišljavanju sustava nabave otpornih na tajno dogovaranje. Ključni instrument za taj rad je Preporuka o borbi protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi [OECD/LEGAL/0396].4 Ona potiče vlade da preispitaju svoje sustave nabave na svim razinama kako bi otkrile ranjivosti i uvele zaštitne mjere koje potiču tržišno natjecanje i odvraćaju od tajnog dogovaranja.
Preporuka se dotiče različitih područja borbe protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. To uključuje sprječavanje, otkrivanje, procjenu zakona i praksi javne nabave, suradnju, odvraćajuće sankcije za članove kartela (uključujući isključenje sudionika kartela iz natječaja) i naknadu za žrtve kartela (uključujući naručitelje). Ona poziva javna tijela da osmisle natječaje koji maksimiziraju sudjelovanje, smanjuju predvidljivost za članove kartela i izbjegavaju nepotrebne prepreke ulasku, a također savjetuje o jačanju suradnje u javnom sektoru. Kako bi podržao njezinu provedbu, OECD je razvio Smjernice za borbu protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi (OECD, 2026[7]), koje pružaju praktične savjete službenicima za nabavu i tržišno natjecanje. Zajedno, Preporuka i Smjernice pružaju sveobuhvatan skup alata za poboljšanje tržišnog natjecanja u javnoj nabavi i konceptualna su osnova ovog projekta.
Iako Preporuke i Smjernice OECD-a nisu pravno obvezujuće, one predstavljaju snažnu političku predanost svojim načelima i podrazumijevaju očekivanje provedbe. Doista, izvješće OECD-a iz 2016. potvrdilo je da su Preporuku (OECD, 2016[8]) široko rabila tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i nabavu. Preporuka je poslužila kao temelj za programe promicanja i pomogla je u usmjeravanju izrade natječaja i otkrivanju tajnog dogovaranja.
Važno je za ovaj projekt da Preporuka naglašava potrebu za suradnjom između tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i drugih relevantnih aktera (kao što su tijela za nabavu, revizorske institucije i agencije za borbu protiv korupcije) kako bi se podržala svijest i rano otkrivanje namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Preporuka također naglašava vrijednost promicanja, pozivajući tijela za zaštitu tržišnog natjecanja da se angažiraju s dužnosnicima za nabavu i privatnim sektorom kako bi podigli svijest o rizicima tajnog dogovaranja, promovirali usklađenost i potaknuli upotrebu znakova upozorenja, alata za zviždače i mehanizama za oslobođenje od/smanjenje kazne.
U Preporuci se posebno savjetuje:
„Pružiti ili ponuditi podršku tijelima za nabavu u pripremi osposobljavanja za službenike za nabavu, revizore i istražitelje na svim razinama vlasti, kao i za tužitelje i suce (gdje je to primjereno), o tehnikama prepoznavanja sumnjivog ponašanja i neobičnih obrazaca nadmetanja koji mogu ukazivati na tajno dogovaranje.“
„Uspostaviti trajni odnos s tijelima za nabavu tako da, ako preventivni mehanizmi ne uspiju zaštititi javna sredstva od tajnog dogovaranja, ta tijela prijave sumnju na tajno dogovaranje tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja (uz bilo koje drugo nadležno tijelo) i imaju povjerenja da će tijela za zaštitu tržišnog natjecanja pomoći u istrazi i kaznenom progonu svakog potencijalnog protutržišnog ponašanja te da osoba koja prijavljuje neće biti izložena odmazdi.“
„Provesti promicanje prema mogućim dobavljačima te trgovinskim i industrijskim tijelima kako bi ih se upozorilo na rizike namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, sankcije, programe oslobođenja od/smanjenja kazne i alate za zviždače te tražiti njihovo sudjelovanje u učinkovitom sprječavanju i otkrivanju namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, uključujući, na kraju, inicijative za usklađenost sa zakonima o tržišnom natjecanju. Takvo promicanje može uključivati osposobljavanje i smjernice.“
Smjernice OECD-a za borbu protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi (OECD, 2026[7]) podržavaju provedbu Preporuke. One nude konkretne, praktične savjete za službenike nabave i službenika tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Važno je napomenuti da Smjernice uključuju dvije liste koje su upotrijebljene kao osnova za izgradnju kapaciteta u ovom projektu:
Kontrolna lista za pripremu i provedbu postupka javne nabave detaljno opisuje mjere koje pomažu u planiranju i provedbi nabave na način koji ograničava rizike od namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Takve mjere uključuju razumijevanje tržišta i potencijalnih dobavljača, usvajanje uvjeta za sudjelovanje ponuditelja i kriterija za dodjelu ugovora koji potiču konkurenciju, korištenje elektroničke nabave i upozorenje ponuditelja o postojanju i opsegu sankcija za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma.
Kontrolna lista za otkrivanje namještaja u javnoj nabavi navodi znakove upozorenja koji pomažu u prepoznavanju i prijavljivanju shema namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Znakovi upozorenja uključuju neobične obrasce nadmetanja ili određivanja cijena ili sumnjivo ponašanje ili izjave ponuditelja.
Osim toga, OECD je razvio dvije praktične kontrolne liste kako bi pomogao službenicima za nabavu u određenim područjima. Obje kontrolne liste, koje je odobrio Odbor za tržišno natjecanje OECD-a u prosincu 2017., nadopunjuju Preporuku i Smjernice nudeći alate za zaštitu učinkovite tržišne konkurencije u nabavi:
Kontrolna lista za zaštitu tržišnog natjecanja pri podjeli ugovora na lotove (OECD, 2018[9]) pruža smjernice kako bi se osiguralo da podjela nabave na lotove ne narušava tržišno natjecanje. Između ostalog, naglašava potrebu razmatranja strukture tržišta prije podjele i osmišljavanja lotova na načine koji otežavaju tajno dogovaranje (npr. različite veličine ili sastava, uvođenje nepredvidljivosti).
Kontrolna lista za zaštitu tržišnog natjecanja pri upravljanju rizicima natječaja vrlo niskih vrijednosti (OECD, 2018[10]) savjetuje kako se suočiti s potencijalnim rizicima neuobičajeno niskih ponuda bez odvraćanja legitimnih konkurentskih ponuda. Ističe mjere poput osiguravanja realne procjene troškova, korištenja kriterija ocjenjivanja osim cijene, nametanja proporcionalnih sankcija za neisporuku i upućivanja strateških ponuda ispod cijene tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja.
OECD je razvio i druge instrumente relevantne za borbu protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Preporuka o učinkovitom djelovanju protiv tvrdokornih kartela [OECD/LEGAL/0452] definira namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma kao vrstu tvrdokornog kartela. Preporuka poziva kreatore politika da usvoje i provode stroga pravila protiv kartela. Dijelovi Preporuke koji su posebno relevantni za provedbu zakona o namještanju ponuda su oni o korištenju programa oslobođenja od/smanjenja kazne, proaktivnoj analizi podataka o nabavi radi otkrivanja kartela i važnosti suradnje između tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i drugih javnih tijela, uključujući agencije za nabavu i borbu protiv korupcije. Preporuka potiče korištenje mehanizama za prijavu nepravilnosti.
Izvan područja politike tržišnog natjecanja, Preporuka o javnoj nabavi [OECD/LEGAL/0411] potiče strateški i integrirani pristup javnoj nabavi te pruža smjernice o transparentnosti, integritetu, učinkovitosti, digitalizaciji, angažmanu dionika i upravljanju rizicima tijekom cijelog ciklusa nabave. Nekoliko njezinih odredbi relevantno je za smanjenje rizika od tajnog dogovaranja i poboljšanje otkrivanja. Preporuka posebno potiče konkurentno nadmetanje kao zadanu metodu nabave, podržava upotrebu e-nabave radi povećanja transparentnosti i sljedivosti te preporučuje snažne mjere zaštite integriteta i osposobljavanje za službenike nabave. Nadalje, Preporuka naglašava važnost podataka o nabavi za praćenje procesa nabave.
Kao države članice EU-a, šest zemalja projekta slijedi Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji zabranjuje horizontalne sporazume koji ograničavaju tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu (uključujući namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma). Nacionalni postupci provedbe i klasifikacija kršenja razlikuju se (tj. samo administrativna naspram administrativnih i kaznenih). Međutim, značajne odredbe o namještanju ponuda, istražnim ovlastima tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i izricanju kazni uvelike su usklađene s pravom EU-a o tržišnom natjecanju.
Sljedeći odlomci predstavljaju kratak pregled sveobuhvatnog pravnog okvira EU-a, kao i nacionalnih pravnih okvira i prakse provedbe svake od šest zemalja.
Na razini EU-a, članak 101(1) UFEU-a zabranjuje sporazume i usklađene prakse između poduzetnika, kao i odluke udruženja poduzetnika, čiji je cilj ili posljedica sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i koji mogu utjecati na trgovinu između država članica. Namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma smatra se ozbiljnim oblikom kartelskog ponašanja i stoga spada pod ovu odredbu. Također je teško ograničenje tržišnog natjecanja i nezakonito je po cilju, ne zahtijeva dokaz stvarnih tržišnih učinaka da bi se smatralo nezakonitim. Nacionalne odredbe o protutržišnim sporazumima i usklađenim praksama, uključujući one šest zemalja, usklađene su prema članku 101. UFEU-a i odražavaju pravni okvir EU-a.
Nadležnost za provedbu članka 101. dijele Europska komisija (u daljnjem tekstu „Komisija“) i nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. U praksi, nacionalna tijela istražuju i procesuiraju većinu slučajeva namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi, budući da se oni obično događaju unutar postupaka nabave na nacionalnim tržištima i utječu na tržišno natjecanje uglavnom unutar države članice. Ipak, Komisija je posebno dobro pozicionirana za provedbu članka 101. UFEU-a kada jedan ili više sporazuma ili usklađenih praksi proizvode učinke na tržišno natjecanje u više od tri države članice (npr. na prekograničnim tržištima koja obuhvaćaju više od tri države članice ili na nekoliko različitih nacionalnih tržišta).
Komisija je posebno prikladna za rješavanje slučajeva namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma koji su usko povezani s drugim odredbama Ugovora koje spadaju u njezinu isključivu nadležnost ili se učinkovitije primjenjuju na razini EU-a (npr. postupci javne nabave financirani iz proračuna EU-a). Intervencija EU-a može biti opravdana i kada je donošenje odluke Komisije potrebno za daljnji razvoj politike tržišnog natjecanja kao odgovor na novo pitanje ili za osiguranje učinkovite i dosljedne provedbe diljem Unije5. Komisija ima široke istražne ovlasti i može izreći novčane kazne do 10 % ukupnog prometa poduzeća. Iako je broj takvih slučajeva manji od broja slučajeva koje su pokrenula nacionalna tijela, Komisija je u zadnje vrijeme donijela značajne odluke o namještanju ponuda. To uključuje kartele za opskrbu vojske ručnim granatama,6 konzerviranim povrćem7 i optičkim diskovnim pogonima,8 koji uključuju sheme namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma poput određivanja cijena, podjele tržišta i kupaca te koordiniranih strategija nadmetanja.
U rujnu 2023. Europska komisija utvrdila je da su dva proizvođača obrambene opreme, RUAG i Diehl, sudjelovala u jedinstvenom i kontinuiranom kršenju članka 101. UFEU-a podjelom nacionalnih tržišta za opskrbu vojnim ručnim granatama diljem Europskog gospodarskog prostora (EGP).
Između 2007. i 2021. godine poduzeća su se dogovorila da se neće natjecati u zemljama koje su dodijeljene drugom poduzeću te su koordinirala svoje ponašanje u vezi s javnim natječajima i izravnim zahtjevima za nabavu od strane nacionalnih vlasti. Kartel je obuhvaćao i ofenzivne i obrambene vojne ručne granate te je uključivao podjelu tržišta i razmjenu konkurentski osjetljivih informacija, čime je učinkovito eliminirano tržišno natjecanje u pogođenim postupcima nabave.
Kršenje je otkriveno nakon što je RUAG podnio zahtjev za oslobođenje od/smanjenje kazne te mu je odobren potpuni imunitet od kazni. Komisija je potom provela nenajavljene inspekcije u Diehlovim prostorijama i nastavila slučaj u okviru postupka nagodbe. Diehl je dobio 50 %-tno smanjenje kazne za suradnju u okviru programa oslobađanja od/smanjenja kazne i dodatno 10 %-tno smanjenje za nagodbu, što je rezultiralo konačnom kaznom od 1,2 milijuna EUR
Izvor: Europska komisija (2023.), Predmet AT.40760-ručne granate https://ec.europa.eu/competition/antitrust/cases1/202350/AT_40760_9770404_1218_4.pdf.
Slijedi pregled zakona i prakse protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u šest zemalja projekta.
1.4.1. Austrija
U Austriji postoje dva glavna zakonska propisa o tržišnom natjecanju. Zakon o kartelima (Kartellgesetz) sadrži značajna pravila o tržišnom natjecanju i proceduralna pravila sudova za kartele, dok Zakon o tržišnom natjecanju (Wettbewerbsgesetz) definira istražne alate Savezne agencije za tržišno natjecanje (AFCA). Zabrana protutržišnog ponašanja, uključujući tvrdokorne kartele poput namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, utvrđena je u članku 1. i sljedećim člancima Zakona o kartelima, što odgovara članku 101. UFEU-a.
Namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma također je kazneno djelo prema članku 168.b austrijskog Kaznenog zakona (Strafgesetzbuch), kažnjivo s do tri godine zatvora. Namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma može se kvalificirati kao prijevara pod određenim uvjetima, a počinitelji mogu biti zatvoreni do deset godina. Kazneni progon protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma rijetko se događao u prošlosti. Posljednjih godina tijela za provođenje kaznenog zakona počela su sustavno istraživati slučajeve. Standardi dokazivanja za kaznenu osudu su visoki.
Članak 78(1). austrijskog Zakona o saveznoj nabavi predviđa isključenje iz budućih javnih natječaja. Članak propisuje da naručitelji moraju isključiti poduzeća iz sudjelovanja u postupcima nabave kada postoje „dovoljno uvjerljive naznake“ da je došlo do protutržišnog ponašanja, a posebno do namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Isključenje ne zahtijeva prethodnu odluku AFCA-e.
AFCA istražuje kršenja namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, a zatim pokreće postupke pred Sudom za kartele. Sud za kartele je Viši regionalni sud u Beču, s nadležnošću za cijelu zemlju, i tijelo je prvog stupnja za donošenje odluka u skladu sa Zakonom o kartelima. Vrhovni sud, koji zasjeda kao Vrhovni sud za kartele, saslušava žalbe na odluke Suda za kartele. Odluke donose profesionalni suci koji zasjedaju u vijećima od četiri suca na Sudu za kartele i vijećima od pet sudaca na Vrhovnom sudu za kartele, te dva stručna suca porotnika, pri čemu profesionalni suci imaju većinu ili odlučujući glas.
Nakon što je istraga završena, AFCA se može obratiti Sudu za kartele tražeći izricanje novčanih kazni i/ili nalog za prestanak i odustajanje od protutržišnog ponašanja. Prilikom podnošenja zahtjeva za novčane kazne, AFCA može ili kvantificirati određeni iznos ili prepustiti sudu da odredi kaznu na odgovarajućoj razini. Sud za kartele može izreći novčane kazne do 10 % ukupnog prometa poduzetnika u prethodnoj poslovnoj godini. Sud za kartele uzima u obzir težinu i trajanje kršenja, bogaćenje kršenjem, stupanj krivnje i ekonomski kapacitet poduzeća, kao i olakotne i otegotne okolnosti.
Javni odvjetnici i kazneni sudovi provode kaznenu provedbu u skladu s austrijskim Zakonom o kaznenom postupku. AFCA je zakonski obvezna prijaviti tužiteljima i policiji svako namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. AFCA i javni odvjetnici surađuju i koordiniraju svoje istrage, razmjenjuju informacije i pomažu u provedbi nenajavljenih inspekcija (OECD, 2020[11]). Iako je kaznena provedba povijesno bila rijetka, posljednjih je godina dobila na zamahu, posebno u građevinskom sektoru.
Austrija je posljednjih godina svjedočila aktivnoj evidenciji provedbe zakona protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Mnogi od ovih slučajeva odnose se na građevinsko tržište, gdje je AFCA otkrila veliki, dugotrajni kartel koji je uključivao brojna poduzeća i postupke nabave diljem zemlje. Iako su pojedinačne sankcije postupno izricane tijekom vremena, sve one proizlaze iz iste šire istrage pokrenute 2017. Sažetak glavnih nalaza i odluka u ovom sektoru prikazan je u Okvir 1.2.
Građevinski sektor široko je prepoznat kao posebno ranjiv na tajno dogovaranje i akumulira većinu odluka o namještanju ponuda u članicama OECD-a. Velike vrijednosti ugovora, predvidljiva potražnja (tj. ponovljeni postupci natječaja), standardizirani proizvodi, oligopolističke strukture s malo dominantnih igrača i značajne prepreke ulasku doprinose okruženju u kojem poduzeća imaju i poticaj i sposobnost koordinacije. Ove tržišne karakteristike, u kombinaciji s vidljivošću i opsegom projekata javne infrastrukture, povećavaju rizik od namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. U Austriji se ovaj rizik materijalizirao u najveći slučaj kartela koji je AFCA ikada sankcionirala.
Austrijsko tijelo za nadzor tržišnog natjecanja otkrilo je 2017. godine rašireni i dugotrajni građevinski kartel koji je obuhvaćao i javne i privatne natječaje. Tajne prakse uključivale su dogovaranje cijena, podjelu tržišta, rotaciju ponuda i razmjenu komercijalno osjetljivih informacija. Ove su prakse otkrivene nakon dojave javnog revizora, što je naglasilo važnost osposobljavanja nadzornih tijela u prepoznavanju znakova upozorenja. Naknadna istraga, pokrenuta u bliskoj suradnji s Uredom javnog tužitelja za gospodarska pitanja i korupciju, uključivala je opsežne nenajavljene inspekcije i dovela je do brojnih sankcija. Austrijski sud za kartele do sada je izrekao kazne veće od 195 milijuna eura, uključujući značajne odluke protiv velikih građevinskih grupacija. Nekoliko tih poduzeća zatražilo je oslobođenje od/smanjenje kazne ili se nagodilo s AFCA-om. Austrijski slučaj ilustrira vrijednost međuagencijske suradnje u pokretanju provedbenih mjera. Detaljan pregled odluka donesenih do sada može se pronaći putem često postavljanih pitanja navedenih u AFCA-u (2025[12]).
Izvori: AFCA (2025[12]), Često postavljana pitanja o istrazi AFCA-e o građevinskom kartelu, https://www.bwb.gv.at/fileadmin/user_upload/FAQ_Construction_Cartel_October_2025_Teil_1.pdf; Mayr (2025[13]), „Glavni događaji u pravu i politici tržišnog natjecanja 2024.“, https://competitionlawblog.kluwercompetitionlaw.com/2025/04/24/main-developments-in-competition-law-and-policy-2024-austria/; OECD (2025.), Trendovi u tržišnom natjecanju 2025., https://doi.org/10.1787/8c4bd00b-en.
Sljedeći odlomci daju pregled nedavnih slučajeva namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma izvan građevinarstva, pokazujući da su se napori za provedbu zakona proširili na druge sektore, poput stolarije i studija istraživanja tržišta.
Tijekom 2022. godine, AFCA je podnijela zahtjev za sankcije protiv četiri poduzeća (AFCA, 2022[14]): Tischlerei Lechner / Fürst Möbel / Norer Tischlereigesellschaft / Krumböck. Poduzeća su sankcionirana zbog prakse namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u natječajima za ugovore o stolariji i izradi ormara za zdravstveni sektor u Donjoj Austriji i Beču („kartel stolara“). Te su prakse uključivale unaprijed određivanje pobjedničke ponude, razmjenu informacija, određivanje cijena i podjelu tržišta. Bečki revizijski sud obavijestio je AFCA-u o potencijalnim nepravilnostima u natječajima, a tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja provelo je nenajavljene inspekcije.
Dva poduzeća (Fürst Möbel i Norer Tischlereigesellschaft m.b.H.) podnijela su zahtjev za oslobođenje od/smanjenje kazne. Kao prvi podnositelj zahtjeva za oslobođenje od/smanjenje kazne, Fürst je oslobođen kazni, dok je Norer Tischlereigesellschaft m.b.H dobio smanjenu kaznu. Ostala dva poduzeća (Krumböck i Tischlerei Lechner GmbH) priznala su kršenje propisa i postigla nagodbu, čime su dobila smanjenje kazne.
U odvojenim odlukama, Sud za kartele potvrdio je povredu za sva četiri poduzeća: Odluka 27 Kt 6/22t (Cartel Court, 2022[15]) (Tischlerei Lechner, novčana kazna od 100 000 EUR); Odluka 127 Kt 1/22t (Cartel Court, 2022[16]) (Norer Tischlereigesellschaft, novčana kazna od 69 000 EUR); Odluka 28 Kt 1/22i (Cartel Court, 2022[17]) (Fürst Möbel) i Odluka 26 Kt 5/22p (Cartel Court, 2022[18]) (Krumböck, novčana kazna od 128 000 EUR). Sudski postupci protiv druga dva poduzeća uključena u kartel još su u tijeku.
U prosincu 2023. AFCA je podnijela zahtjev za izricanje novčanih kazni za tri poduzeća koja su istražena zbog prakse namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u sektoru studija istraživanja tržišta (AFCA, 2023[19]). Istraga je pokrenuta u kontekstu kaznenog predmeta (Sabine Beinschab), kroz suradnju s Uredom javnog tužitelja za gospodarska pitanja i korupciju Austrije (WKStA). Tužitelji su AFCA-i dostavili dokaze i dokumente koji bi mogli ukazivati na kršenja zakona o kartelima. U srpnju 2023. Sud za kartele potvrdio je da su BB Research Affairs i Beinschab Business prekršili zakon, izričući novčanu kaznu od 6000 EUR. Sud je priznao da bi veća kazna potkopala njihovu financijsku održivost (Odluka 28 Kt 2/23p). Daljnje istrage dovršene su u listopadu 2024.
Konačno, neki karteli za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma kazneno su procesuirani, a sudionici su osuđeni na zatvorske kazne. U kontekstu gore opisanog građevinskog kartela, u tijeku je nekoliko kaznenih postupaka. Iako nije iscrpan, sljedeći pregled slučajeva ilustrira kaznenu provedbu protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u Austriji, uključujući slučajeve u kojima je namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma procesuirano uz druga teška kaznena djela.
U presudi Os 107/99 (Supreme Court of Austria, 2000[20]), Vrhovni sud je optuženicima izrekao petogodišnju kaznu zatvora zbog sudjelovanja u sporazumima o namještanju ponuda, kao i za tešku prijevaru i pronevjeru. U presudi 13 Os 34/01 (Supreme Court of Austria, 2001[21]), Vrhovni sud je osudio nekoliko predstavnika raznih građevinskih poduzeća za tešku prijevaru; urotili su se za manipuliranje natječajima za građevinske ugovore. Dobili su novčane kazne i kazne zatvora u trajanju od 9 do 11 mjeseci. U presudi 13 Os 135/03 (Supreme Court of Austria, 2003[22]), Vrhovni sud je odlučio o kaznenoj odgovornosti sudionika kartela Donjoaustrijskih prozora. Jedan optuženik osuđen je na 6 mjeseci zatvora, a zatim na 18 mjeseci uvjetnog otpusta, dok su drugi dobili zatvorske kazne od najviše 20 mjeseci. Međutim, te su kazne kasnije suspendirane, a optuženici su pušteni na slobodu uz uvjetnu kaznu od tri godine.
1.4.2. Bugarska
U Bugarskoj, članak 15. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (LPC) zabranjuje sve kartele, uključujući namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Kaznene sankcije nisu dostupne kao kazna prema LPC-u. CPC ima smjernice o borbi protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi na snazi od 2010. Godine 2020. CPC usvojio je revidirane smjernice, zamjenjujući verziju iz 2010. (usvojenu Odlukom CPC-a br. 570/20.05.2010), koje su trenutno na snazi i oblikovane su prema Smjernicama OECD-a za borbu protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi (OECD, 2026[7]) i Preporuci o borbi protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi [OECD-LEGAL-0396].
Smjernice CPC-a objašnjavaju osnovna načela politike tržišnog natjecanja relevantna za javnu nabavu i zabranu iz članka 15. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (LPC). Obuhvaćaju čimbenike koji pogoduju manipulaciji tržištem (npr. stabilnost tržišnih udjela, sličnost proizvoda/usluga). Također objašnjavaju ograničenja tržišnog natjecanja od strane naručitelja (npr. neopravdane prepreke ulasku koje sužavaju broj potencijalnih ponuditelja) i od strane poduzeća (npr. određivanje cijena i podjela tržišta). Smjernice utvrđuju neiscrpan popis zabranjenih „manipulacija natječajima“. One objašnjavaju vrste mjera koje naručitelji mogu poduzeti kako bi ograničili rizik od namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi (npr. osmišljavanje odgovarajućih i transparentnih kriterija odabira, kampanje za podizanje svijesti), kao i radnje koje su na raspolaganju CPC-u u vezi s namještanjem ponuda.
Dužnosnici koji imaju ulogu u javnoj nabavi moraju proći relevantno osposobljavanje na početku svojih dužnosti i tijekom cijele karijere (čl. 244. (1) Zakona o javnoj nabavi i čl. 140. Uredbe za primjenu Zakona o javnoj nabavi). Međutim, ta osposobljavanja ne uključuju teme prava tržišnog natjecanja.
U posljednjih pet godina, CPC istražio je sedam slučajeva namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, sažetih u donjem odlomku i Okvir 1.3.
Prvi slučaj namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma odnosio se na nacionalni program energetske učinkovitosti (Predmet 114/2016). Slučaj je započeo nakon pritužbe naručitelja, gradonačelnika Targovišta (grada na sjeverozapadu Bugarske), u vezi s potencijalnim namještanjem ponuda u javnim natječajima za studije energetske učinkovitosti i preporuke za nadogradnju višestambenih zgrada. CPC proveo je nenajavljene inspekcije u prostorijama triju poduzeća. Elektronički dokazi otkrili su slične sporazume u dvije druge općine (Plovdiv i Goce Delčev), što je rezultiralo time da CPC proširi postupak na dodatne sumnjive poduzetnike. Dokazi su pokazali da su sudionici kartela sklopili sporazume o podjeli natječaja i dogovoru o ponuđenoj cijeni. Na temelju tih dokaza donesene su tri odvojene odluke (Odluke br. 1312/05.12.2019., 1313/05.12.2019. i 762/22.07.2021.). Pet poduzetnika podnijelo je zahtjev za oslobođenje od/smanjenje kazne. Dva poduzetnika dobila su potpuni imunitet, a ostala tri podnositelja zahtjeva za oslobođenje od/smanjenje kazne dobila su smanjenje kazni od 30-50 %. CPC je također izrekao novčanu kaznu od 10.000 BGN (5.115 EUR) menadžeru jednog sankcioniranog poduzeća zbog pomaganja u organizaciji i funkcioniranju kartela. Međutim, Vrhovni upravni sud kasnije je poništio ovu sankciju, budući da je menadžer djelovao u ime poduzetnika, a ne u svom vlastitom svojstvu.
U trenutku pisanja ovog izvješća, u Bugarskoj je u tijeku šest slučajeva namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Pet se temelji na izvješćima naručitelja, a jedan na pritužbi konkurenta.
Predmet br. 509/2021 pokrenut Odlukom CPC-a br. 635/2021: slučaj je započeo pismom općinske uprave Gabrova CPC-u u vezi s opskrbom cvijećem za javne prostore u gradu. Izjava o prigovorima izdana je u studenom 2022.
Predmet br. 786/2021 pokrenut Odlukom CPC-a br. 920/2021: Ministarstvo regionalnog razvoja i javnih radova upozorilo je CPC na moguće namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u natječaju za građevinske radove za mjere poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u Zlatogradu.
Predmet 174/2022 pokrenut Odlukom CPC-a br. 217/2022: Ministarstvo obrane poslalo je dopis CPC-u u vezi s opskrbom cipelama i profesionalnom odjećom. Ministarstvo unutarnjih poslova kasnije je poslalo zasebnu pritužbu, a opseg istrage je proširen. CPC je izdao Izjavu o prigovorima u lipnju 2023.
CPC je otvorio predmet br. 377/2022 Odlukom br. 503/2022, nakon što je Središnja jedinica za nabavu pri Ministarstvu financija poslala pismo pritužbe u vezi s nabavom tonera i ostalog potrošnog materijala za pisače i fotokopirne uređaje za javnu upravu. U lipnju 2022. CPC je proveo inspekcije u uredima istraženih poduzetnika.
U studenom 2023., CPC je otvorio predmet 1034/2023 nakon pisma Ministarstva regionalnog razvoja i radova, u kojem je prijavljeno moguće namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u natječaju za građevinske radove u gradu Velikom Tarnovu.
Konačno, najnoviji tekući slučaj (predmet broj 409/2024) otvoren je u svibnju 2024., nakon što je CPC primio službenu pritužbu konkurenta. CPC je pregledao urede dvaju trgovaca građevinskim strojevima i opremom, zaključivši da postoje razumni dokazi o praksama namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Izjava o prigovorima nije izdana.
Izvori: CPC (2021[23]), „CPC je samostalno pokrenuo postupak kako bi utvrdio mogući zabranjeni sporazum između poduzeća Total LC EOOD i Nai 2015 EOOD s ciljem manipuliranja postupcima javne nabave“, https://www.cpc.bg/news-217?returnUrl=page%3d15; CPC (2021[24]), „Još jedan postupak koji CPC samostalno pokreće radi utvrđivanja moguće manipulacije postupcima javne nabave“, https://www.cpc.bg/news-254?returnUrl=page%3d14; CPC (2022[25]), „CPC je pokrenuo postupak radi utvrđivanja mogućeg postojanja kartelskog sporazuma usmjerenog na manipuliranje postupcima javne nabave s predmetom proizvodnje i opskrbe službenom odjećom i obućom“, https://www.cpc.bg/news-3?returnUrl=page%3d11; CPC (2022[26]), „Komisija provodi inspekcije na licu mjesta u uredima trgovaca tonerima i drugim potrošnim materijalom za pisače“, https://www.cpc.bg/news-266?returnUrl=page%3d10; CPC (2022[27]), „CPC se pozabavio optužbama za kartelski dogovor između poduzeća Total El Si EOOD i Nai 2015 EOOD zbog manipuliranja brojnim postupcima javne nabave“, https://www.cpc.bg/en/news-314?returnUrl=page%3d3; CPC (2023[28]), „Komisija za zaštitu tržišnog natjecanja bavila se navodima o kartelskom sporazumu između poduzeća Cavaler Union 2001 EOOD, Technomat-Mercury EOOD i Radno-proizvodne zadruge za osobe s invaliditetom Zdravohod zbog manipuliranja brojnim postupcima javne nabave“, https://www.cpc.bg/en/news-482?returnUrl=page%3d2.
1.4.3. Hrvatska
U Hrvatskoj je namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma zabranjeno člankom 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i izričito se kvalificira kao protuzakonito kartelsko ponašanje prema članku 2c. To je ujedno i jedina vrsta protutržišnog ponašanja izričito kriminalizirana člankom 254. Kaznenog zakona. Ovaj članak definira dvije vrste kaznenih djela namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, kažnjivih ovisno o njihovoj težini i rezultirajućoj financijskoj koristi: osnovni oblik, kada poduzetnik podnosi ponudu na temelju zabranjenog sporazuma; i kvalificirani oblik, kada takav sporazum rezultira značajnom imovinskom koristi za sudionike.
Prema Zakonu o kaznenom postupku (članci 19.a i 19.c), nadležni sud za suđenje u slučajevima namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u kaznenim postupcima je općinski sud u prvom stupnju, a županijski sud u žalbenom postupku. Državni odvjetnik je nadležno tijelo za kaznene istrage – od prikupljanja početnih informacija do pokretanja formalnih istraga i zastupanja pred sudovima.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) provodi odredbe Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja o namještanju ponuda (ali ne i odredbe Kaznenog zakona). Državni odvjetnik provodi odredbe Kaznenog zakona o namještanju ponuda (ali ne i odredbe Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja). Dvije institucije potpisale su 10. lipnja 2024. sporazum o suradnji o otkrivanju i kaznenom progonu namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, uključujući uzajamnu tehničku pomoć, zajednička osposobljavanja i koordinaciju u slučajevima javne nabave. Sporazum predviđa obostranu spremnost za suradnju u pitanjima prava tržišnog natjecanja, u skladu s važećim pravnim okvirom, uključujući Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku. Suradnja je strukturirana oko stručne i tehničke pomoći u tekućim slučajevima, razmjene informacija i podataka (uključujući i povjerljiva pitanja), izravnih institucionalnih kontakata, kontinuiranog jačanja kapaciteta osoblja i recipročnog sudjelovanja u osposobljavanjima i konferencijama. Sastanci se održavaju online ili osobno, s određenim koordinatorima iz svake institucije.
Do danas je AZTN zaključio jedan čisti slučaj namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u vezi s natječajima za nabavu prehrambenih proizvoda u Zagrebu. Paralelno s tim, državni odvjetnik otvorio je 25 kaznenih istraga o namještanju ponuda u razdoblju 2018. – 2022., od kojih je 1 dovela do osuđujuće presude, 19 je odbačeno, a 5 je u tijeku. AZTN nije proveo paralelnu istragu ni u jednom od ovih slučajeva niti je bio konzultiran.
Prvi slučaj čistog namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma koji je istražio CCA je Agro-Vir d.o.o., Zagreb, Agrodalm d.o.o., Zagreb, Diljexport d.o.o., Zagreb i Marino-Lučko d.o.o. Lučko (2022.). Agencija je utvrdila da su stranke sklopile zabranjeni horizontalni sporazum. Sporazum se odnosio na javnu nabavu 14 skupina prehrambenih proizvoda od strane Dobrog doma, ustanove socijalne skrbi kojom upravlja grad Zagreb, koja je 2012. godine pokrenula četverogodišnji okvirni sporazum za pružanje usluga pučke kuhinje. AZTN je zaključio da su se poduzeća dogovarala kako bi odredila cijene i podijelila ugovore, koordinirajući svoje ponude kako bi unaprijed odredila pobjednika za svaku skupinu proizvoda i svaku godinu unutar okvirnog sporazuma. Ponašanje je uključivalo rotaciju ponuda, lažne ponude i podnošenje kurtoaznih ponuda, kao i aranžmane podugovaranja koji su prikrivali podjelu ugovora iza nominalne konkurencije. Odluku je potvrdio Visoki upravni sud 14. rujna 2022. Ovaj slučaj započeo je nakon nenajavljenih inspekcija poslovnih prostora dvaju poduzeća od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a ne nakon pritužbe. Kazna je iznosila 2 155 000 HRK (otprilike 287 000 EUR).
Izvor: Rješenje UP/I 034-03/17-01/021 od 28. travnja 2022., AZTN protiv Agro-Vir d.o.o., Zagreb, Agrodalm d.o.o., Zagreb, Diljexport d.o.o., Zagreb i Marino-Lučko d.o.o. Lučko.
1.4.4. Cipar
Cipar zabranjuje namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja br. 13(I)/2022 i Zakonu br. 169(I)/2022 koji izmjenjuje i dopunjuje prethodni. Iako nije izričito definirano, namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma zabranjeno je kao oblik koluzivnog sporazuma prema članku 3(1)., koji zabranjuje određivanje cijena, rotaciju ponuda, lažne ponude i podjelu tržišta.
Komisija za zaštitu tržišnog natjecanja (CPC) je tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja na Cipru, ovlašteno istraživati kršenja propisa i izricati novčane kazne. Njegove istražne ovlasti su široke i uključuju nenajavljene inspekcije, intervjue, privremene mjere i zahtjeve za informacijama. Ako se utvrdi kršenje propisa o namještanju ponuda, CPC može izreći upravnu novčanu kaznu do 10 % prometa financijske godine koja prethodi odluci o kršenju (članak 47. zakona). Na odluke CPC-a o kršenju može se uložiti žalba Upravnom sudu, a u drugom stupnju preispituje ih Vrhovni sud.
Provedba slučajeva namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma na Cipru oslanjala se prvenstveno na izvješća ugovornih tijela i revizorskih tijela. Posljednjih godina CPC je sankcionirao tri značajna slučaja.
U predmetu 58/2010,9 CPC je donio odluku o kršenju propisa protiv Udruge uvoznika motornih vozila (SEMO) zbog sudjelovanja u praksi namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. SEMO je distribuirao pismo u kojem je uputio svoje članove da bojkotiraju javni natječaj koji je raspisala ciparska policija za nabavu 25 vozila, osim ako se određeni uvjeti natječaja ne izmijene. CPC je utvrdio da SEMO-ovi postupci predstavljaju kršenje članka 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Slijedom toga, izrekao je novčanu kaznu od 5 000 EUR.
U lipnju 2017., CPC je donio odluku o sankcijama protiv Udruge strojarskih i elektroinstalaterskih izvođača Cipra (MECAC), u kontekstu pritužbe koju je općina Paphos podnijela u lipnju 2016. (Odluka 25/2017).10 Općina je provela javni natječaj za obnovu i uređenje svoje tržnice. MECAC je izdao okružnicu kojom poziva svoje članove da bojkotiraju natječaj i ne podnose ponude za projekte koji ne slijede metodu podugovaranja koju je dogovorio MECAC. Općina se žalila da je na temelju te zabrane podnesena samo jedna ponuda. CPC je utvrdio da ova okružnica predstavlja nezakonito ograničenje tržišnog natjecanja te je Udruzi izrekao administrativnu kaznu od 2121 EUR. MECAC-u je naloženo da obavijesti svoje članove da mogu slobodno podnijeti ponude bez obzira na metodu podugovaranja u natječaju.
Odluku o sankcijama protiv MEAC-a poništio je ciparski Upravni sud nakon žalbe MECAC-a. U žalbi se tvrdilo da je istražni postupak CPC-a prekršio načelo nepristranosti. To se temeljilo na izjavama gradonačelnika Paphosa na radiju u kojima je tvrdio da je o slučaju razgovarao s predsjednikom CPC-a, koji se prima facie složio s postojanjem kršenja. Upravni sud potvrdio je taj argument. Međutim, CPC se žalio na presudu u prosincu 2020. Nedavno je CPC povukao žalbu i odlučio ponovno ispitati svoju odluku. Nakon završetka potrebne preliminarne istrage, CPC je odlučio obavijestiti MEAC Izjavom o prigovorima. Slučaj je sada u tijeku pred CPC-om.11
U srpnju 2018. CPC je donio odluku o sankcijama protiv devet poduzetnika (Odluka br. 29/2018).12 Poduzeća su bila Mattheos Ioannou, C.Kythreotis Skyrodema, Skyramix, Athinodorou & Poullas Super Beton, Top Mix Concrete, I & S Kritonis Limited, Betoman Limited, Alfa Beton i Psaroudis Beton. Zajedno su formirali kartel za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma koji je utjecao na tri javna natječaja Ministarstva prometa, komunikacija i radova za opskrbu i prijevoz gotovog betona. Istraga je pokrenuta po službenoj dužnosti, a odlukom je izrečena ukupna novčana kazna od 1 155 593 EUR.
1.4.5. Grčka
Članak 1. grčkog Zakona o tržišnom natjecanju (Zakon 3959/2011, izmijenjen Zakonom 4886/2022) sadrži opću zabranu protutržišnih sporazuma, uključujući kartele. Važno je napomenuti da, slično kao i članak 101. UFEU-a, Zakon o tržišnom natjecanju zabranjuje „sve sporazume i usklađene prakse između poduzetnika i sve odluke udruženja poduzetnika čiji je cilj ili posljedica sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja u Republici Grčkoj“. Namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma spada u ovu široku zabranu.
Prema članku 25. Zakona o tržišnom natjecanju, Grčka komisija za zaštitu tržišnog natjecanja (HCC) može izreći administrativne novčane kazne poduzećima ili udruženjima poduzeća koja su prekršila Zakon 3959/2011 ili članak 101. UFEU-a, uključujući namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Prema članku 25.b, novčane kazne mogu iznositi do 10 % svjetskog prometa dotičnog poduzeća u fiskalnoj godini koja prethodi odluci. Izračunavaju se ovisno o težini i trajanju kršenja, među ostalim parametrima za određivanje kazni.
Grčka je također kriminalizirala ponašanje tvrdokornih kartela, uključujući namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma (European Commission, 2011[29]). Članak 44. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja predviđa kaznene sankcije za pojedince koji, djelujući pojedinačno ili kao predstavnici poduzeća, sudjeluju u protutržišnim sporazumima i time krše članak 1. Zakona (ili članak 101. UFEU-a).
HCC nema ovlasti za provedbu kaznenih propisa. Takve ovlasti isključivo su u nadležnosti kaznenih sudova, kojima tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja mora prijaviti kršenja u roku od deset dana od donošenja odluke o kršenju (članak 43. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja). Kaznene sankcije uključuju novčane kazne u rasponu od 100 000 do 1 000 000 EUR i mogu uključivati zatvorske kazne u trajanju od najmanje dvije godine (članak 44. Zakona). Uspješni zahtjevi za oslobođenje od/smanjenje kazne ili nagodbe osnova su za isključenje kaznene odgovornosti (vidi odjeljak 3.2.7. u nastavku) pod tri uvjeta: optuženi poduzetnici moraju u cijelosti platiti novčane kazne koje je izrekao HCC, aktivno surađivati s vlastima i podnijeti zahtjev za oslobođenje od/smanjenje kazne ili nagodbu prije nego što budu obaviješteni o kaznenom progonu ili mogućnosti kaznenog progona (članak 44.3A-C Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja).
Uz Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Kazneni zakon propisuje da će se kazniti svatko tko ograničava tržišno natjecanje sporazumima ili usklađenim praksama između poduzetnika, silom ili prijetnjama, ili ukloni tržišno natjecanje darovima ili obećanjima sudionika u javnom natječaju. Takva kazna uključuje zatvor od najmanje tri godine i novčanu kaznu, ako djelo nije strože kažnjivo drugom odredbom.
HCC je stekao opsežno iskustvo u provedbi, posebno u građevinskom sektoru. Njegov najveći slučaj do sada uključivao je gotovo cijelu grčku građevinsku industriju i nekoliko europskih poduzeća, što je dovelo do kazni koje prelaze 80 milijuna EUR. Zavjera, sankcionirana u četiri odluke između 2017. i 2021., uključivala je lažne ponude, dogovaranje cijena i podjelu tržišta
Poput Austrije, Grčka je istražila i sankcionirala veliki kartel za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u građevinskom sektoru, što je najveća istraga koju je ikada pokrenula Grčka komisija za zaštitu tržišnog natjecanja (HCC). Slučaj, pokrenut po službenoj dužnosti i razvijan kroz nekoliko godina, odnosio se na tajno dogovaranje između grčkih i međunarodnih građevinskih poduzeća u brojnim projektima javne infrastrukture, uključujući ceste, radove na metrou, željeznice i programe javno-privatnog partnerstva (JPP).
Slučaj su pokrenule nenajavljene inspekcije. To je dovelo do uspješnog zahtjeva za oslobođenje od/smanjenje kazne poduzeća Technical Olympic i zapljene opsežnih dokaza, uključujući korespondenciju i digitalne datoteke. Dana 18. svibnja 2016. HCC izdao je Izjavu o prigovoru desecima poduzeća, uključujući vodeća nacionalna poduzeća (npr. Ellaktor, J&P-Avax, Gek Terna, Aegek, Intrakat) i međunarodne igrače (npr. Siemens, FCC, Hochtief), tvrdeći da su prekršili članak 1. grčkog Zakona o tržišnom natjecanju i članak 101. UFEU-a.
HCC je utvrdio da su poduzeća koordinirala svoje ponašanje prilikom nadmetanja na javnim natječajima, unaprijed se dogovarajući tko će dobiti ugovore, podnoseći lažne ponude, potiskujući ponude, određivajući razine ponuda te dogovarajući mehanizme podugovaranja i financijske naknade. Ove su se prakse često provodile putem redovitih sastanaka i unaprijed dogovorenih struktura ugovora. Istraga je također otkrila dugogodišnje tajno dogovaranje koji datira još iz 1989. godine, iako su neka kršenja bila zastarjela i nisu se mogla sankcionirati.
Slučaj je riješen hibridnim postupkom, kombinirajući odluke o nagodbi za neke poduzetnike i standardne postupke zbog kršenja za druge. HCC je donio četiri odluke:
Odluka 642/2017 utvrdila je jednokratno, dugotrajno kršenje propisa i izrekla novčane kazne za 11 građevinskih poduzeća koja su priznala svoje sudjelovanje. Ponašanje je utjecalo na natječaje za radove na metrou, projekte javno-privatnog partnerstva i drugu veliku infrastrukturu. Ukupne novčane kazne premašile su 80,7 milijuna EUR, uključujući rekordnu kaznu od 38,5 milijuna EUR za jedno poduzeće.
Odluka 647/2017 odnosila se na poduzeća koja nisu postigla nagodbu ili tražila oslobođenje od/smanjenje kazne. Zbog rokova zastare, samo su 4 od 24 poduzeća kažnjena, u ukupnom iznosu od 27,2 milijuna EUR.
Odlukama 748/2021 i 755/2021 sankcionirana su dva poduzeća zbog namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u projektu autoceste Gournes Chersonisos na Kreti. Prekršaji su uključivali mehanizme lažnih ponuda i financijske naknade. Jedna odluka donesena je u okviru postupka nagodbe.
Ovaj slučaj također je označio prvu primjenu HCC-ovog programa oslobođenja od/smanjenja kazne.
Izvori: Theodorakis (2016[30]), „Grčka komisija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je svoju najveću istragu do sada“, https://ttlfnews.wordpress.com/2016/06/27/hellenic-competition-commission-launched-its-largest-investigation-to-date/; HCC (2017[31]), Odluka br. 642/2017 (TECHNICAL OLYMPIC), https://www.epant.gr/en/decisions/item/1226-decision-642-2017.html; HCC (2017[32]), Odluka br. 647/2017 (ALPINE / FCC / ARCHIRODON / IAKOVOU), https://epant.gr/en/decisions/item/1117-decision-647-2017.html; HCC (2021[33]), Odluka br. 748/2021 (MESOGEIOS), https://www.epant.gr/en/decisions/item/1905-decision-748-2021.html; HCC (2021[34]), Odluka br. 755/2021 (ATHONIKI TECHNIKI), https://www.epant.gr/en/decisions/item/2013-decision-755-2021.html.
Izvan građevinskog sektora, HCC je sankcionirao 11 kartela za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma između 2015. i 2024. godine, koji su utjecali na najmanje 50 poduzeća.13 Karteli su utjecali na različite sektore gospodarske aktivnosti, uključujući mjerenje radijske slušanosti, proizvodnju i stavljanje na tržište mliječnih proizvoda, opskrbu namještajem za bolnice, sigurnosne usluge, usluge cateringa koje se nude migrantima i izbjeglicama te opskrbu testovima na antigen COVID-19. Osam odluka doneseno je putem postupaka nagodbe. Ukupno su se kazne pojedinačnim poduzećima kretale od 230 do 411 154 EUR.
Tijekom posljednjih mjeseci HCC je pokrenuo pet istraga u vezi s praksama namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, provodeći nenajavljene inspekcije u nekoliko poslovnih prostora:
prosinac 2023.: dobavljači medicinske opreme za istragu po službenoj dužnosti o mogućim kršenjima pravila namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma (HCC, 2023[35]).
siječanj 2024.: putničke agencije osumnjičene za sudjelovanje u kartelu ili omogućavanje kartela u vezi s organizacijom obrazovnih putovanja za javne i privatne škole. Ovaj slučaj dobio je prioritet u listopadu 2025. (HCC, 2024[36]).
ožujak 2024.: nekoliko pružatelja IT i srodnih usluga osumnjičeno je za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma, što je kršenje grčkog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a (HCC, 2024[37]).
lipanj 2024.: nekoliko poduzeća u sklopu istrage po službenoj dužnosti o mogućem namještanju ponuda u pametnim sustavima vodomjera za lokalne vodovodne mreže (HCC, 2024[38]).
srpanj 2024.: poduzeća u sektoru gospodarenja komunalnim otpadom na Kreti osumnjičena za namještanje natječaja (HCC, 2024[39]).
Istrage za sve gore navedene slučajeve su u tijeku. Nakon Odluke 869/2024, očekuje se da će HCC provesti saslušanje u slučaju koji se odnosi na moguće prakse namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u uslugama geodetskih izmjera zemljišnih knjiga i uslugama podrške za stvaranje nacionalnog zemljišnog registra, za stranke koje ne sudjeluju u nagodbi (stupanjski hibridni postupak nagodbe) (HCC, 2023[40]).
1.4.6. Rumunjska
U Rumunjskoj je namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma zabranjeno člankom 5(1). Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Rumunjsko vijeće za tržišno natjecanje (RCC) provodi te odredbe i može izreći novčane kazne do 10 % globalnog prometa poduzeća koje krši propise. Propisi o javnoj nabavi14 također zabranjuju namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma i predviđaju trogodišnje isključenje iz natječaja za poduzeća koja je sankcionirao RCC. Može se primijeniti kaznena odgovornost prema članku 246. Kaznenog zakona, s kaznom zatvora od jedne do pet godina. Provedba kaznenog zakona spada u nadležnost Nacionalne uprave za borbu protiv korupcije i Uprave za istragu organiziranog kriminala i terorizma.
RCC ima opsežno iskustvo u provedbi; istrage mnogih kartela za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u širokom rasponu sektora. Provedba u sektoru prirodnog plina bila je posebno istaknuta
Rumunjsko vijeće za tržišno natjecanje (RCC) istražilo je i sankcioniralo nekoliko kartela za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma koji utječu na postupke nabave koje su organizirali TRANSGAZ i ROMGAZ, dva državna poduzeća od strateške važnosti u energetskom sektoru. Ovi slučajevi ilustriraju ponavljajuće prakse tajnog dogovaranja u sektoru prirodnog plina, često uključujući slična poduzeća i koordinirane strategije nadmetanja. Istrage namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma na ovom tržištu čine neke od najistaknutijih i ponovljenih provedbenih mjera RCC-a u javnoj nabavi:
Odluka br. 71/2012: RCC je kaznio Condmag i INSPET zbog razmjene osjetljivih informacija i usklađivanja ponuda u natječaju za plinovod TRANSGAZ. Slučaj je nastao na temelju informacija koje je dostavila Uprava za istragu organiziranog kriminala i terorizma. Kazne su ukupno iznosile 3 milijuna EUR, a potvrdio ih je Visoki kasacijski sud 2015. godine.
Odluka br. 72/2012: zaseban natječaj poduzeća TRANSGAZ doveo je do sankcija protiv Moldocora i TMUCB-a zbog sličnog namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma. Kazne su također iznosile 3 milijuna EUR.
Odluka br. 7 iz 2015.: RCC je izrekao kaznu od 2,89 milijuna EUR četirima poduzećima (Dafora, Carivoa, Târgu Mureş i Upetrom) zbog namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u nabavi radova na bušenju nafte i plina od strane ROMGAZ-a. Riječ je o jednom od najvećih proizvođača prirodnog plina u istočnoj Europi, čiji je glavni dioničar rumunjska vlada. Ovo je bila prva istraga o namještanju ponuda koja je započela zahtjevom za oslobođenje od/smanjenje kazne. Podnositelj zahtjeva za oslobođenje od/smanjenje od kazne, Foserco, dobio je puni imunitet.
Odluka br. 75/2018: RCC kaznio je 13 poduzeća (uključujući nekoliko višestrukih prekršitelja: Inspet, Condmag, TMUCB, Moldocor) zbog koordinacije ponuda u natječajima Transgaza. Istraga, koju je pokrenula Uprava za istragu organiziranog kriminala i terorizma, dovela je i do kaznenog postupka protiv 18 pojedinaca. Iako su svi na kraju oslobođeni zbog vremena počinjenja djela (prije kriminalizacije namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma), RCC je poduzećima izrekao administrativne novčane kazne.
Odluka br. 43/2020: RCC je kaznio sâm TRANSGAZ s otprilike 6,86 milijuna EUR zbog omogućavanja tajnog dogovaranja. Dokazi iz prisluškivanja i kaznenih istraga otkrili su da su zaposlenici Transgaza raspravljali o preferiranom ponuđaču i koordinirali podnošenje ponuda. Ovaj slučaj označio je značajan presedan, jer je RCC sankcionirao i sudionike kartela i naručitelja zbog njegove uloge u omogućavanju namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma.
Izvori: RCC (2012[41]), Odluka br. 71, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2013/02/decizie_butimanu_brazi_publicare.pdf; RCC (2012[42]), Odluka br. 72, https://www.concurrences.com/IMG/pdf/sans_titre-2.pdf?30123/f9cefeb509c4a809ed56b94ed91cfee8ce34e2b2863b2d607f8ceb328bd3b8f2; RCC (2015.), Odluka br. 7, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2023/01/Decizie-7_2015-foraj-vers-publicare-site.pdf; RCC (2018.), Odluka br. 75, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2020/07/Decizie-pt-publicare-var-neconfidentiala-fara-semnatura-presedintelui.pdf; RCC (2020.), Odluka br. 43, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2021/04/Decizia-43-2020-varianta-pt-publicare-site2.pdf.
RCC je također istraživao namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma na drugim tržištima, uključujući brojila električne energije, hranu za škole, streljivo, radove na cestama, opremu informacijske tehnologije (IT) i digitalne usluge. U nastavku slijedi pregled glavnih nedavnih odluka o provedbi.
Odlukom br. 83 iz 2016. (RCC, 2016[43]) RCC nametnuo je sankcije petorici proizvođača mlijeka (Albalact, Simultan, Lacta, Dorna i Deltalact) zbog namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u nabavi mlijeka za javne škole (kao dio nacionalne inicijative pod nazivom „Program Cornul si Laptele“) od strane okruga Giurgiu, Ialomita i Dolj. RCC je utvrdio da su se poduzeća dogovorila o rotaciji ponuda. Ukupne kazne iznosile su 1,9 milijuna EUR. Nagodbom su dva poduzeća (Albalact i Simultan) dobila smanjenje kazne od 20 %.
Odlukom br. 77/2017 (RCC, 2017[44]) RCC izrekao je kaznu od 15,8 milijuna EUR šestero poduzeća (Energobit, Elster Rometrics, Landis+Gyr, Ecro, Electrica i Electromagnetica) zbog dva sporazuma o namještanju ponuda. To se odnosilo na tržište proizvodnje i komercijalizacije brojila električne energije i pomoćne mjerne opreme. Istraga je pokrenuta po službenoj dužnosti. RCC je zaključio da su poduzetnici potisnuli ponude, razmijenili informacije i podijelili ponude nacionalnih operatora distribucije energije (Electrica, E-ON i ENEL). Jedno poduzeće (AEM) zatražilo je oslobođenje od/smanjenje kazne i dobilo imunitet od kazni. RCC je također utvrdio da su zaposlenici Electrice olakšali razmjenu informacija i posljedično je kaznio poduzeće. Ovo je bila prva odluka o namještanju ponuda kojom je izrečena kazna tijelu za nadmetanje, kao i kartelu. RCC je utvrdio da je Electrica organizirala sektorske natječaje za nabavu brojila električne energije i da su njezini zaposlenici bili uključeni u sporazum o podjeli tržišta. Naime, sudjelovali su u raspravama s članovima kartela kako bi unaprijed dogovorili specifikacije natječaja, svjesni protutržišne prirode svojih postupaka i da je dijeljenje informacija nezakonito.
Odlukom br. 56/2018 (RCC, 2018[45]) RCC izrekao je sankcije trima poduzećima (Forestar, Nico-Paul i Saniral) zbog namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u nabavi radova na iskorištavanju drva od strane Šumarskog odjela u okrugu Neamt. Istragom je utvrđeno da su se poduzeća dogovorila o cijeni svojih ponuda i koordinirala njihovo podnošenje. Ukupne kazne iznosile su 497 866 EUR.
Odlukom br. 90 iz 2019. (RCC, 2019[46]) RCC izrekao je kazne u iznosu od 667 000 EUR četirima poduzećima (Vesta, Helvespid, Loial i Girod) zbog sudjelovanja u namještanju ponuda na tržištu prometnih znakova i radova na označavanju cesta. RCC je otkrio dva sporazuma o namještanju ponuda u javnim i privatnim natječajima. Vesta, Helvespid i Loial razmjenjivali su osjetljive informacije i koordinirali svoje ponude, dobivajući javne ugovore po napuhanim cijenama između 2010. i 2017. Osim toga, između 2009. i 2016. Girod i Loial osigurali su napuhane cijene koordiniranjem svojih ponuda u javnim natječajima za prometne znakove i srodne radove. Vesta i Loial zatražili su oslobođenje od/smanjenje kazne, surađivali u istrazi i postigli nagodbu, te su tako ostvarili koristi od smanjenih kazni.
Odlukom br. 48 iz 2020. (RCC, 2020[47]) RCC izrekao je kaznu od 468 000 EUR za pet poduzeća (Construct Steel Market, Construcții Drumuri și Lucrări de Artă, Comesad Drumuri, General Trust Argeș i Selca). Riječ je o namještanju ponuda u radovima na obnovi ulica koje je izvodio grad Pitesti (putem Uprave za javne domene Pitesti). Tri poduzeća priznala su kršenje zakona i odobreno im je smanjenje kazne. Istraga je pokrenuta nakon pritužbe koju je podnilo ugovorno tijelo, čime je natječaj poništen.
Odlukom br. 71/2020 (RCC, 2020[48]) RCC izrekao je kazne u iznosu od 26,6 milijuna EUR 31 poduzeću na tržištu drvene pulpe u Rumunjskoj. RCC je utvrdio sporazume o namještanju ponuda i/ili usklađene prakse za podjelu lotova drva i podjelu ugovora u 45 javnih natječaja koje su organizirali različiti upravitelji ili vlasnici šumskih fondova između 2011. i 2016. Poduzeća su razmjenjivala komercijalno osjetljive informacije o potrebama za sirovinama, politikama nabave drva, unutarnjoj organizaciji i komercijalnim strategijama za određene javne natječaje. To je uključivalo koordinaciju ponuda ili njihovo suzbijanje za određene lotove drva. Ovaj kartel za namještanje ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma na tržištu nabave imao je za cilj nabaviti lotove drva po najnižim mogućim cijenama, čime je nanesena šteta državi. Trinaest poduzeća postiglo je nagodbu i imalo koristi od smanjenih kazni.
Odlukom br. 99 iz 2021. (RCC, 2021[49]) RCC izrekao je kaznu od 521 000 EUR šestero poduzeća (Upipsa, Axa, Uzina, Uzimet, Prelmet i GRIMEX) zbog namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u natječajima za valjke za ceste i vijence od valjaka od strane državnog energetskog poduzeća (Societatea Complexul Energetic Oltenia) i toplane (Centrala Electrică de Termoficare Govora).
Odlukom br. 80 iz 2023. (RCC, 2023[50]) RCC sankcionirao je tri poduzeća (Dataware Consulting, Kontron Services i Tema Energy) zbog namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u nabavi elektroničkih usluga od strane Ministarstva unutarnjih poslova. Natječaji su bili dio projekta „Hub Services“ kojim je ministarstvo planiralo razviti centar za pružanje elektroničkih usluga. Istragom je utvrđeno da su poduzeća razmjenjivala osjetljive informacije i potiskivala ponude kako bi podigla cijene. Ukupne kazne iznosile su 4,1 milijun EUR.
U lipnju 2024. (RCC, 2024[51]) RCC je pokrenuo istragu o namještanju ponuda protiv 13 poduzeća na tržištu IT opreme. RCC je posumnjao da su se poduzeća dogovorila o podjeli tržišta u koordinaciji s dobavljačem opreme (Cisco Systems Rumunjska) i tri ovlaštena distributera. U lipnju 2024. RCC je proveo nenajavljene inspekcije i započeo analizu prikupljenih dokumenata. Istraga se temeljila na upozorenjima naručitelja i izvješćima putem RCC-ove platforme za zviždače, kao i na vlastitoj analizi RCC-a o postupcima javne nabave na tržištu. Ovo je jedna od najvećih i najintenzivnijih istraga RCC-a do sada.
Izvori
[12] AFCA (2025), FAQs on the AFCA’s Construction Cartel Investigation, Austria Federal Competition Authority, Vienna, https://www.bwb.gv.at/fileadmin/user_upload/FAQ_Construction_Cartel_October_2025_Teil_1.pdf.
[19] AFCA (2023), “Cartel Court fines BB Research Affairs GmbH and Beinschab Business GmbH EUR 6,000”, https://www.bwb.gv.at/en/news/detail/cartel-court-fines-bb-research-affairs-gmbh-and-beinschab-business-gmbh-eur-6000?sword_list%5B0%5D=Karmasin&no_cache=1 (accessed on 23 July 2025).
[14] AFCA (2022), “Joiner Cartel: Cartel Court fines Tischlerei Lechner GmbH EUR 100,000”, https://www.bwb.gv.at/en/news/news-2022/detail/baukartell-kartellgericht-verhaengt-auf-bwb-antrag-geldbusse-in-hoe-he-von-eur-2633-mio-gegen-habau-group-1 (accessed on 24 July 2025).
[17] Cartel Court (2022), Fürst Möbel Decision, Cartel Court, Austria, https://edikte.justiz.gv.at/edikte/ek/ekedi17.nsf/alldoc/16e0b26360aa0e11c12588df003d7d09!OpenDocument.
[18] Cartel Court (2022), Krumböck Decision, Cartel Court, Austria, https://edikte.justiz.gv.at/edikte/ek/ekedi17.nsf/alldoc/8343914cc7e72948c125894f002fd599!OpenDocument.
[16] Cartel Court (2022), Norer Tischlereigesellschaft Decision, Cartel Court, Austria, https://edikte.justiz.gv.at/edikte/ek/ekedi17.nsf/alldoc/56e3b2d4eebc85fec12588d8002915f7!OpenDocument.
[15] Cartel Court (2022), Tischlerei Lechner Decision, Cartel Court, Austria, https://edikte.justiz.gv.at/edikte/ek/ekedi17.nsf/alldoc/0d5df54953312269c12589880030c429!OpenDocument.
[28] CPC (2023), “The Commission on protection of competition has addressed allegations for cartel agreement between “Cavaler Union 2001” EOOD, “Technomat-Mercury” EOOD and Labor-producing co-operation for handicapped “Zdravohod””, https://www.cpc.bg/en/news-482?returnUrl=page%3d2.
[26] CPC (2022), “The Commission carries out on-the-spot inspections at the offices of traders of toners and other printing consumables”, https://www.cpc.bg/news-266?returnUrl=page%3d10 (accessed on 19 September 2025).
[27] CPC (2022), “The CPC has addressed allegations for cartel agreement between “Total El Si” EOOD and “Nai 2015” EOOD for manipulating numerous public procurement procedures”, https://www.cpc.bg/en/news-314?returnUrl=page%3d3 (accessed on 9 September 2025).
[25] CPC (2022), “The CPC initiated proceedings to establish the possible existence of a cartel agreement aimed at manipulating public procurement procedures with the subject of production and supply of official clothing and footwear”, https://www.cpc.bg/news-3?returnUrl=pa (accessed on 9 September 2025).
[24] CPC (2021), “Another procedure for self-referral of the CPC to establish possible manipulation of public procurement procedures”, https://www.cpc.bg/news-254?returnUrl=page%3d14 (accessed on 19 September 2025).
[23] CPC (2021), “The CPC initiated a self-referral to establish a possible prohibited agreement between “Total LC” EOOD and “Nai 2015” EOOD in order to manipulate public procurement procedures”, https://www.cpc.bg/news-217?returnUrl=page%3d15 (accessed on 9 September 2025).
[52] Cypriot Administrative Court (2020), Ruling 1462/2017, Cypriot Administrative Court, Nicosia, https://trojaneconomics.com/2020/12/09/review-of-the-administrative-courts-decision-in-case-1462-2017/.
[29] European Commission (2011), Case M.9866 – United Group / Forthnet, Article 44 of Law 3959/2011, Government Gazette Issue A, European Commission, Brussels, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020M9866.
[36] HCC (2024), “Press release: Unannounced inspections at the premises of companies active in the travel sector”, https://www.epant.gr/en/information/press-releases/item/2806-press-release-unannounced-inspections-at-the-premises-of-companies-active-in-the-travel-sector.html (accessed on 25 September 2025).
[37] HCC (2024), “Press release: Unannounced inspections at the premises of information technology (IT) and related service providers”, https://www.epant.gr/en/enimerosi/press-releases/item/2827-press-release-unannounced-inspections-at-the-premises-of-information-technology-it-and-related-service-providers.html (accessed on 25 September 2025).
[38] HCC (2024), “Press release: Unannounced inspections at the premises of smart water meter system providers”, https://www.epant.gr/en/information/press-releases/item/2869-press-release-unannounced-inspections-at-the-premises-of-smart-water-meter-system-providers.html (accessed on 25 September 2025).
[39] HCC (2024), “Press release: Unannounced inspections in the waste management sector”, https://www.epant.gr/en/information/press-releases/item/2995-press-release-unannounced-inspections-in-the-waste-management-sector.html (accessed on 25 September 2025).
[40] HCC (2023), “Press release: Case prioritization and assignment to a Commissioner-Rapporteur”, https://www.epant.gr/en/information/press-releases/item/2675-press-release-case-prioritization-and-assignment-to-a-commissioner-rapporteur.html (accessed on 25 September 2025).
[35] HCC (2023), “Press release: Unannounced inspections at the premises of medical equipment suppliers”, https://www.epant.gr/en/information/press-releases/item/2765-press-release-unannounced-inspections-at-the-premises-of-medical-equipment-suppliers.html (accessed on 25 September 2025).
[33] HCC (2021), Decision No. 748/2021 (MESOGEIOS), Hellenic Competition Commission, Athens, https://www.epant.gr/en/decisions/item/1905-decision-748-2021.html.
[34] HCC (2021), Decision No. 755/2021 (ATHONIKI TECHNIKI), Hellenic Competition Commission, Athens, https://www.epant.gr/en/decisions/item/2013-decision-755-2021.html.
[31] HCC (2017), Decision No. 642/2017 (TECHNICAL OLYMPIC), Hellenic Competition Commission, Athens, https://www.epant.gr/en/decisions/item/1226-decision-642-2017.html.
[32] HCC (2017), Decision No. 647/2017 (ALPINE / FCC / ARCHIRODON / IAKOVOU), Hellenic Competition Commission, Athens, https://epant.gr/en/decisions/item/1117-decision-647-2017.html.
[13] Mayr, M. (2025), “Main developments in competition law and policy 2024”, Kluwer Competition Law Blog, https://competitionlawblog.kluwercompetitionlaw.com/2025/04/24/main-developments-in-competition-law-and-policy-2024-austria/ (accessed on 26 September 2025).
[7] OECD (2026), Smjernice OECD-a za borbu protiv namještanja ponuda u javnoj nabavi (ažurirane 2025.), OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/1e44099d-hr.
[1] OECD (2025), Government at a Glance 2025, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/0efd0bcd-en.
[4] OECD (2025), OECD Competition Trends 2025, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/8c4bd00b-en.
[11] OECD (2020), Criminalisation of Cartels and Bid Rigging Conspiracies – Note by Austria, OECD, Paris, https://one.oecd.org/document/DAF/COMP/WP3/WD(2020)1/en/pdf.
[5] OECD (2019), Recommendation of the Council concerning Effective Action against Hard Core Cartels, OECD/LEGAL/0452, https://legalinstruments.oecd.org/en/instruments/OECD-LEGAL-0452.
[6] OECD (2019), Review of the Recommendation of the Council concerning Effective Action against Hard Core Cartels, OECD/LEGAL/0294, https://www.oecd.org/en/publications/2019/09/review-of-the-1998-oecd-recommendation-concerning-effective-action-against-hard-core-cartels_23b865d3.html.
[9] OECD (2018), OECD Checklist for Protecting Competition When Splitting Contracts into Lots, OECD, Paris, http://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/topics/policy-sub-issues/fighting-bid-rigging-in-public-procurement/oecd-checklist-for-protecting-competition-when-splitting-contracts-into-lots.pdf.
[10] OECD (2018), Protecting Competition When Managing the Risks of Very Low Tenders, OECD, Paris, https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/topics/policy-sub-issues/fighting-bid-rigging-in-public-procurement/oecd-checklist-for-protecting-competition-when-managing-the-risks-of-very-low-tenders.pdf.
[8] OECD (2016), Fighting Bid Rigging in Public Procurement: Report on Implementing the OECD Recommendation, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/57b223af-en.
[51] RCC (2024), “Competition Council launches investigation into IT&C equipment marketing in Romania”, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2024/06/Eng-ITC.pdf.
[50] RCC (2023), Decision No. 80, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2023/09/DECIZIE-80_06062023-versiune-publicare-site.pdf.
[49] RCC (2021), Decision No. 99, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2022/08/Decizie-role-publicare-site.pdf.
[47] RCC (2020), Decision No. 48, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2021/04/Decizia-48-2020-publicare-site.pdf.
[48] RCC (2020), Decision No. 71, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2024/01/Decizia-nr.-71-din-14.12.2020-conf-redacted-.pdf.
[46] RCC (2019), Decision No. 90, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2020/08/decizie_90_neconf_finala_site.pdf.
[45] RCC (2018), Decision No. 56, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2019/02/decizia_cc_nr_56-2018.pdf.
[44] RCC (2017), Decision No. 77, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2024/06/Eng-ITC.pdf.
[43] RCC (2016), Decision No. 83, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2017/06/decizia83_2016.pdf.
[41] RCC (2012), Decision No. 71, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2013/02/decizie_butimanu_brazi_publicare.pdf.
[42] RCC (2012), Decision No. 72, Romanian Competition Council, Bucharest, https://www.consiliulconcurentei.ro/wp-content/uploads/2013/02/decizie_girgiu_ruse_publicare.pdf.
[3] Smuda, F. (2012), “Cartel overcharges and the deterrent effect of EU competition law”, Centre for European Economic Research, Vol. 12/050, http://ftp.zew.de/pub/zew-docs/dp/dp12050.pdf.
[22] Supreme Court of Austria (2003), Ruling 13 Os 135/03, Supreme Court of Austria, https://www.ris.bka.gv.at/Dokument.wxe?Abfrage=Justiz&Dokumentnummer=JJT_20041006_OGH0002_0130OS00135_0300000_000&Suchworte=RS0098194.
[21] Supreme Court of Austria (2001), Ruling 13 Os 34/01, Supreme Court of Austria, https://gesetzefinden.at/judikatur/ogh/jjt_20010926_ogh0002_0130os00034_0100000_000.
[20] Supreme Court of Austria (2000), Ruling Os 107/99, Supreme Court of Austria, https://ris.bka.gv.at/Dokument.wxe?Abfrage=Justiz&Dokumentnummer=JJT_20000628_OGH0002_0140OS00107_9900000_000&Suchworte=RS0094164.
[30] Theodorakis, N. (2016), “Hellenic Competition Commission launched its largest investigation to date”, TTF Newsletter of Transatlantic Antitrust and IPR Developments, https://ttlfnews.wordpress.com/2016/06/27/hellenic-competition-commission-launched-its-largest-investigation-to-date/ (accessed on 12 June 2025).
[2] World Bank (2022), Cyprus Country Profile, (dataset), http://www.globalpublicprocurementdata.org/gppd/country_profile/CY (accessed on 8 August 2025).
← 1. Informacije o projektu dostupne su ovdje: www.oecd.org/en/about/projects/fighting-bid-rigging-in-public-procurement-in-austria-bulgaria-croatia-cyprus-greece-and-romania.html.
← 2. Za više detalja pogledajte najnovije podatke s nadzorne ploče o inflaciji Europske središnje banke: https://www.ecb.europa.eu/stats/macroeconomic_and_sectoral/hicp/more/html/data.en.html.
← 3. Osim administrativnih kršenja zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, namještanje ponuda podliježe i kaznenim sankcijama u 30 zemalja članica OECD-a. Za više detalja pogledajte: https://www.oecd.org/en/topics/sub-issues/competition-enforcement/fighting-bid-rigging-in-public-procurement.html.
← 4. Sve članice OECD-a (dakle Austrija i Grčka) standardno se pridržavaju Preporuke o borbi protiv namještanja ponuda sklapanjem zabranjenih sporazuma u javnoj nabavi [OECD-LEGAL-0396]. Rumunjska se također pridržavala Preporuke kao pridružena članica Odbora za tržišno natjecanje OECD-a i trenutno je u procesu pristupanja OECD-u.
← 5. Za više detalja pogledajte: Commission Notice on co-operation within the Network of Competition Authorities, OJ C 101, 27.4.2004, pp. 43–53.
← 6. Za više detalja pogledajte: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/api/files/document/print/en/ip_23_4531/IP_23_4531_EN.pdf.
← 7. Za više detalja pogledajte: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/api/files/document/print/en/ip_19_5911/IP_19_5911_EN.pdf.
← 8. Za više detalja pogledajte: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52016XC1224(03).
← 9. Za više detalja pogledajte: https://www.competition.gov.cy/competition/competition.nsf/All/E42EFFF2966E624EC2257EA1003EB3D9?OpenDocument&highlight=58/2010
← 10. Za više detalja pogledajte http://www.competition.gov.cy/competition/competition.nsf/All/A7D885126163C030C225842C001E1D4D/$file/Decision%20CPC%2025_2017.pdf.
← 11. Ciparski upravni sud (2020[52]), Ruling 1462/2017. Za više detalja pogledajte: https://www.competition.gov.cy/competition/competition.nsf/All/E2D0811C288C826BC2258D8F00381222?OpenDocument&highlight=%CE%A3%CE%95%CE%9C%CE%97%CE%95%CE%9A
← 12. Za više detalja pogledajte http://www.competition.gov.cy/competition/competition.nsf/All/DB0C3771B42D9FEBC22583FB00235F85?OpenDocument&highlight=bid%20rigging.
← 13. Odluke su sljedeće: 620/2015 (Mrb / Focus), https://www.epant.gr/en/decisions/item/1111-decision-620-2015.html, 668/2018 (Frieslandcampina Hellas / Mandrekas), https://www.epant.gr/en/decisions/item/1313-decision-668-2018.html; 703/2020 (Papanastasiou / Pichas), https://www.epant.gr/en/decisions/item/1177-apofasi-703-2020.html; 703/2020 (Grammi Goitrou / Mar Epipla, https://www.epant.gr/en/information/press-releases/item/986-press-release-settlement-procedure-leniency-program-decision-on-the-ex-officio-investigation-in-the-furniture-and-professional-equipment-market-703-2020.html; 721/2020 (Mega Sprint Guard / Drasis Security Group / Dias Sprint Guard / Stefanidis d. Konstantιnos), https://www.epant.gr/en/decisions/item/1323-decision-721-2020.html; 731/2021 (Mondiapol Hellas Security Services / Esa Security Solutions / Kalogerakis Security / Strukovno udruženje pružatelja usluga zaštite), https://www.epant.gr/en/decisions/item/2119-decision-731-2021.html; 742/2021 (Toi Toi Hellas / Europrise Environmental / Dragonas / Alba Textile / Neilos Recycling), https://www.epant.gr/en/decisions/item/2330-decision-742-2021.html; 767/2022 (Plieades / Pot & Pan / Tzanetos / Salas), https://www.epant.gr/en/decisions/item/2208-decision-767-2022.html; 772/2022 (Dritsa-Kagli / Elviex / Knc / Bionrgwood), https://www.epant.gr/en/decisions/item/2209-decision-772-2022.html i 828/2023 (Violak International / Inex Medical / Bbd Nik. Lainotis), https://www.epant.gr/en/decisions/item/2729-decision-828-2023.html.
← 14. Zakon br. 98 iz 2016., Odluka vlade br. 395 iz 2016.; Zakon br. 99 iz 2016., Odluka vlade br. 394 iz 2016.; Zakon br. 100 iz 2016. i Odluka vlade br. 867 iz 2016.