Snažan i otporan gospodarski rast Hrvatske potaknuo je konvergenciju prema prosječnim razinama dohotka i životnog standarda zemalja OECD-a. Daljnji gospodarski napredak može se ostvariti kroz dugoročnu fiskalnu održivost, pripremu za starenje stanovništva kroz reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava i tržišta rada te rješavanjem izazova na tržištu stanovanja, navodi se u novom izvješću OECD-a.
Najnoviji Ekonomski pregled Hrvatske projicira snažan rast BDP-a od 2,7 % u 2026. i 2,4 % u 2027., nakon ostvarenog rasta od 3,2 % u 2025., uz postupno usporavanje domaće potražnje. Predviđa se prosječno smanjenje ukupne inflacije na 3,3 % u 2026. i 2,5 % u 2027.
„Razborita fiskalna politika pomoći će usporavanju inflacije i obnovi fiskalnih rezervi. Navedeno se može postići mjerama poput postupnog ukidanja neselektivnih potpora za pokriće troškove života te općenito, poboljšanjem učinkovitosti javne potrošnje“, izjavio je glavni tajnik OECD-a, Mathias Cormann, predstavljajući izvješće u Zagrebu zajedno s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, Andrejem Plenkovićem. „Rješavanje gospodarskih i fiskalnih učinaka starenja stanovništva zahtijeva provedbu reformi usmjerenih na produljenje radnog vijeka, smanjenje poticaja za prijevremeno umirovljenje, povećanje dobi za umirovljenje s naglaskom na mjere za poboljšanje zdravstvenih ishoda starijeg stanovništva.“
Restriktivnija fiskalna politika potrebna je radi smanjenja inflacije, obnove fiskalnih rezervi te pripreme za srednjoročne i dugoročne pritiske na rashodovnu stranu proračuna. Reforme usmjerene na proširenje poreznih osnovica, preciznije usmjeravanje socijalnih naknada te povećanje učinkovitosti javnog sektora – uključujući jačanje kapaciteta za redovito provođenje sveobuhvatnih revizija javne potrošnje – mogu pridonijeti fiskalnoj održivosti. Privatizacija državnih poduzeća trebala bi se nastaviti, uz daljnje unaprjeđenje okvira korporativnog upravljanja radi poboljšanja učinkovitosti i kvalitete usluga koje pružaju takva poduzeća.
Stanovništvo Hrvatske ubrzano se smanjuje i stari, što nepovoljno utječe na potencijalni rast i javne rashode. Ograničavanje mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanje dobi za odlazak u mirovinu produljilo bi radni vijek i na održiv način unaprijedilo adekvatnost mirovina. Unaprijeđenje zdravstvenih ishoda, kroz jačanje preventivnih programa te pružanje visokokvalitetne primarne i bolničke zdravstvene skrbi, također je ključno za produljenje radnog vijeka.
Povećanje stope sudjelovanja na tržištu rada nužno je radi ublažavanja pada udjela radno sposobnog stanovništva. Poboljšanje sustava učenja kroz rad doprinijelo bi boljem usklađivanju vještina strukovnih obrazovnih programa s potrebama na tržištu rada. Za osobe s invaliditetom, rana intervencija i prošireni pristup profesionalnoj rehabilitaciji unaprijedili bi njihovu zapošljivost. Dostupnost cjenovno pristupačnog i kvalitetnog ranog te predškolskog odgoja i obrazovanja potaknula bi zaposlenost žena s malom djecom.
Visoki udio praznih stambenih jedinica uz ekspanziju jedinica za kratkoročni turistički najam ograničavaju ponudu nekretnina za rezidencijalne potrebe, smanjujući njihovu cjenovnu dostupnost. Daljnje porezne reforme, poput prijelaza s modela oporezivanja temeljenog na lokaciji nekretnine na model oporezivanja prema tržišnoj vrijednosti nekretnine, smanjile bi neučinkovitosti sustava i povećale njegovu pravednost. Razvoj privatnog tržišta najma kroz uravnoteženije reguliranje odnosa najmoprimaca i najmodavaca mogao bi potaknuti stambenu i radnu mobilnost. Unaprjeđenje politike prostornog planiranja i administrativnih postupaka također može pridonijeti boljem usklađivanju ponude i potražnje za stanovima.
Za prijelaz prema gospodarstvu s neto-nultim emisijama potrebni su sveobuhvatni paketi politika. Razvoj solarne energije i energije vjetra može se ubrzati jednostavnijim i bržim postupcima izdavanja dozvola te nastavkom ulaganja u kapacitete elektroenergetske mreže. U cilju poticanja obnove stambenog fonda, ključnu ulogu imalo bi kombiniranje mjera, kao što su postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva u rezidencijalnom sektoru te ciljano usmjeravanje financijske potpore najpotrebitijim kućanstvima.
Za pregled ključnih nalaza i grafikona vidjeti Sažetak Ekonomskog pregleda Hrvatske (poveznica dostupna za korištenje u medijskim člancima).
Za dodatne informacije novinari se mogu obratiti gđi Yumiko Sugaya u Uredu za medije OECD-a (tel. +33 1 45 24 81 18).
Napomena urednicima:
OECD je međunarodna organizacija koja promiče politike usmjerene na poboljšanje gospodarske i društvene dobrobiti ljudi diljem svijeta. U suradnji sa zemljama članicama i partnerskim državama, predstavlja forum na kojem nacionalne vlade razmjenjuju iskustva i zajednički razvijaju odgovore na gospodarske, društvene i upravljačke izazove.
OECD broji 38 država članica: Australiju, Austriju, Belgiju, Kanadu, Čile, Kolumbiju, Kostariku, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Island, Irsku, Izrael, Italiju, Japan, Koreju, Latviju, Litvu, Luksemburg, Meksiko, Nizozemsku, Novi Zeland, Norvešku, Poljsku, Portugal, Slovačku Republiku, Sloveniju, Španjolsku, Švedsku, Švicarsku, Tursku, Ujedinjenu Kraljevinu i Sjedinjene Američke Države.
Hrvatska je jedna od šest zemalja, osim Argentine, Brazila, Bugarske, Perua i Rumunjske, s kojima je Vijeće OECD-a početkom 2022. otvorilo pristupne pregovore. Na sastanku Vijeća na ministarskoj razini održanom 10. lipnja 2022., usvojen je Plan pristupanja Hrvatske, kojim su utvrđeni uvjeti, kriteriji i postupak pristupanja toj međunarodnoj Organizaciji. Sukladno tom planu, Hrvatska sudjeluje u detaljnom tehničkom dijalogu koji se odvija u tehničkim odborima OECD-a, sastavljenima od stručnih kreatora politika iz zemalja članica s ciljem usklađivanja zakonodavstva, politika i praksi Hrvatske s pravnim instrumentima OECD-a te najboljim praksama u različitim područjima javnih politika, uključujući gospodarsku politiku, politiku tržišta rada i socijalnu politiku, obrazovanje te zdravstvo.
Pristupanje OECD-u označava proces duboke institucionalne preobrazbe koji donosi bolje ishode za Hrvatsku i njezine građane. Tijekom pristupnog procesa OECD blisko surađuje s Hrvatskom radi potpore provedbi njenih dugoročnih reformi. Hrvatska je također aktivno uključena u regionalni program OECD-a za jugoistočnu Europu te sudjeluje u statističkom izvještavanju, informacijskim sustavima, komparativnim analizama, publikacijama i pregledima politika.
Više informacija o Hrvatskoj i OECD-u dostupno je na mrežnim stranicama OECD-a.
OECD, u suradnji s više od 100 zemalja, djeluje kao globalni forum za javne politike koji promiče očuvanje individualnih sloboda te unapređenje gospodarske i društvene dobrobiti ljudi diljem svijeta.